<<  Komarova N. 9a class KONTROLL VENTILER  >>
KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU
KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU
Neka polazna pitanja
Neka polazna pitanja
Razmislite
Razmislite
Temelji prevencije
Temelji prevencije
Potreba za prevencijom
Potreba za prevencijom
Kako opisati prevenciju (1)
Kako opisati prevenciju (1)
Kako opisati prevenciju (2)
Kako opisati prevenciju (2)
Postavke prevencijske znanosti  rizi
Postavke prevencijske znanosti rizi
Model prevencije (Ba
Model prevencije (Ba
Intervencijski spektar (Mrazek, Haggerty, 1994
Intervencijski spektar (Mrazek, Haggerty, 1994
Kontinuum rizika i intervencija
Kontinuum rizika i intervencija
Primjer planiranja prevencije za rizik nereguliranog
Primjer planiranja prevencije za rizik nereguliranog
Nastavak
Nastavak
Nastavak
Nastavak
Sveobuhvatne preventivne intervencije
Sveobuhvatne preventivne intervencije
Prikaz sveobuhvatne strategije (Coolbaugh, Hansel, 2000)
Prikaz sveobuhvatne strategije (Coolbaugh, Hansel, 2000)
Standardi dobre prakse u Hrvatskoj
Standardi dobre prakse u Hrvatskoj
Zajedni
Zajedni
A kako to izgleda u praksi
A kako to izgleda u praksi
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Program prevencije poreme
Jeste li u osnovnoj
Jeste li u osnovnoj
Literatura
Literatura

: KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM. : Marina. : KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM.ppt. zip-: 275 .

KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM

KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM.ppt
1 KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU

KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU

TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM

Kolegij Socijalni rad i mladi dru?tveno neprihvatljivog pona?anja 2014/2015

2 Neka polazna pitanja

Neka polazna pitanja

Zbog ?ega prevencija? ?to prevencija obuhva?a (kako, kada, gdje, tko..)? Na ?emu se prevencija treba temeljiti? Kako znati je li neki preventivni program uspje?an?

3 Razmislite

Razmislite

U kakvom dru?tvenom kontekstu djeca i mladi danas ?ive? Mogu li djeca, mladi i obitelji danas kvalitetno odgovoriti na sve izazove i rizike? Mo?emo li danas govoriti o dru?tvu u riziku? ?to mo?e (i treba) dru?tvo u?initi da osigura sigurnost i dobrobit djece i mladih?

4 Temelji prevencije

Temelji prevencije

Istra?ivanja, izvje?taji, pra?enja... koja provode sveu?ili?ta, znanstveni centri i instituti... Do nekih podataka i pokazatelja te?ko je do?i (napu?tanje ?kole, problemi svakodnevnog ?ivljenja obitelji....) Statistike te?ko mogu opisati stvarno stanje problema mladih i zato su potrebne odgovaraju?e epidemiolo?ke studije i longitudinalna istra?ivanja, ali i kvalitativna istra?ivanja

5 Potreba za prevencijom

Potreba za prevencijom

Svi imamo pravo na zadovoljavanje osnovnih psiholo?kih i fiziolo?kih potreba i prava, op?u dobrobit i dobro mentalno zdravlje Brojni pokazatelji o broju djece i mladih s razli?itim oblicima rizi?nih pona?anja Ne interveniranje ili nepravodobno interveniranje na probleme stvara ve?e probleme i tro?kove u budu?nosti Prema Nacionalnoj strategiji prevencije poreme?aja u pona?anju djece i mladih (2003.) potrebno je osigurati minimalne uvjete potrebne za kvalitetan, uspje?an i zdrav rast i razvoj novih nara?taja u Republici Hrvatskoj te otklanjanje rizika odgovornih za nastajanje poreme?aja u pona?anju te nastalih poreme?aja u pona?anju i njihovih posljedica

6 Kako opisati prevenciju (1)

Kako opisati prevenciju (1)

Prevencija je nova interdisciplinarna znanost razvijena u posljednjih 15 godina na svjetskoj razini Prema Gibbs i Bennett (1990) prevencija je suradni?ki razli?itih dionika u zajednici u planiranju i primjeni mnogostrukih strategija koje: smanjuju specifi?ne rizike povezane s problemima u pona?anju mladih ja?aju za?titne ?imbenike koji osiguravaju zdravlje mladih ljudi i njihovu dobrobit Prema The Wiskonsin Department of Public Instruction (1995) prevencija je proces koji pru?a mogu?nost (pomo? i podr?ku) potrebnu za suo?avanje sa stresnim ?ivotnim uvjetima i potrebama kako bi izbjegli pona?anja koja bi mogla dovesti do negativnih fizi?kih, psihosocijalnih ili socijalnih posljedica kroz uspostavljanje i poticanje: bazi?ne sigurnosti i kvalitetne slike o sebi samopo?tovanja i samopouzdanja pozitivne orijentacije prema okolini znanja, vje?tina i kompetencija za no?enje sa ?ivotnim situacijama sustava podr?ke na sve tri razine zdravog okru?enja i funkcioniranja lokalne zajednice

7 Kako opisati prevenciju (2)

Kako opisati prevenciju (2)

Imaju?i u vodu sva gledi?ta i stvarno stanje u Republici Hrvatskoj prevencija se mo?e opisati kao slo?eni sustav mjera, aktivnosti i kontinuiranih napora usmjerenih otklanjanju rizi?nih ?initelja ili posljedica njihovog djelovanja, ja?anja za?titnih na svim razinama, podru?jima i klju?nim to?kama s ciljem osiguravanja kvalitetnog rasta, razvoja, prilagodbe i sazrijevanja novih nara?taja u sigurne, prilago?ene, uspje?ne i sretne a samim tim i zdrave ljude.

8 Postavke prevencijske znanosti  rizi

Postavke prevencijske znanosti rizi

ni i za?titni ?imbenici

Postoje razli?iti rizi?ni i za?titni ?imbenici dje?jeg razvoja Prepoznat je mix ranjivosti i otpornosti Prepoznatljive rizi?ne ?imbenike treba sistematizirati, opisati, povezati s negativnim posljedicama za dijete, mladog ?ovjeka te pristupiti izradi, provedbi i evaluaciji programa Prepoznatljive ?imbenike za?tite treba staviti na kori?tenje (obitelj,vrti?, ?kola, zajednica) kroz programe primarne prevencije

9 Model prevencije (Ba

Model prevencije (Ba

i?, 1995., 1997b)

10 Intervencijski spektar (Mrazek, Haggerty, 1994

Intervencijski spektar (Mrazek, Haggerty, 1994

Prevencija

Tretman

Odr?avanje tretmana

Univerzalna

Identificirani slu?ajevi

Dugotrajni tretmani

Selektivna

Standardni tretman za znane poreme?aje

Standardni tretman za znane poreme?aje

Posttretman

Posttretman

Indicirana

11 Kontinuum rizika i intervencija

Kontinuum rizika i intervencija

Kontinuum/ rizik

Minimalni rizik

Umjereni rizik

Visoki i vrlo visoki rizik

Kontinuum rizika/potreba

Ulaganje u u?enje, znanje, odgoj, socijalizaciju, zdravlje

Briga, za?tita, pomo?, nadzor, vo?enje

Rehabilitacija, psihoedukacija, preodgoj, resocijalizacija, lije?enje

Kontinuum populacije

Op?a populacija

Ciljana populacija

Indicirana populacija

Kontinuum intervencija

Prevencija (primarna)

Rane intervencija

Tretman

Kontinuum programa

Prevencijski programi na razini: zajednice, obitelji, ?kole, pojedinca

Rano interventni programi na razini: zajednice, obitelji, ?kole, pojedinca

Tretmanski programi na razini: zajednice, obitelji, ?kole, pojedinca

12 Primjer planiranja prevencije za rizik nereguliranog

Primjer planiranja prevencije za rizik nereguliranog

socijalno-emocionalnog funkcioniranja

Emocionalna samoregulacija emocionalna inteligencija Poma?e djeci i odraslima da usmjere i odr?e pozornost, omogu?e odvijanje smislenih, usmjerenih aktivnosti koje poduzimaju kako bi nadi?li zapreke, rije?ili probleme i odr?ali osje?aj svoje dobrobiti. Neregulirano pona?anje o?ituje se kao djetetova impulzivnost, agresivnost ili pak velika zako?enost i povla?enje. Oba oblika ote?avaju intelektualno napredovanje i uspostavljanje povoljnih odnosa s okolinom.

13 Nastavak

Nastavak

.....

Obiteljski rizici za nepovoljan razvoj emocionalne samoregulacije Prelijevanje svakodnevnih bra?nih napetosti na nepovoljne odnose s djecom Tjelesno ka?njavanje, zanemarivanje i zlostavljanje djece Djetetovo nazo?enje roditeljskim sva?ama i me?usobnom nasilju Nekvalitetno roditeljstvo za djecu negativne emocionalnosti (djeca priro?eno sklona emocijama straha, ljutnje, tuge izazvat ?e ?e??e roditelje na vikanje, grubo pona?anje, ustezanje izraza ljubavi i tjelesno ka?njavanje ?to pove?ava njihove priro?ene sklonosti negativnim emocijama (Morris i sur. 2002.) Krizne obiteljske situacije (razvod roditelja, smrt i bolest ?lana obitelji, hospitalizacija djeteta, alkoholizam i ovisnosti u obitelji, nagla promjena ekonomske mo?i obitelji, dugotrajna nezaposlenost roditelja) Op?e obiteljsko ozra?je neprihva?anja djeteta (koje se o?ituje u svim oblicima emocionalnog sustezanja i grubog i bezosje?ajnog odnosa prema djetetu) O?eva neuklju?enost u brigu za dijete (pokazalo se da je o?evo odbacivanje najve?i uzrok agresivnog, delinkventnog i ovisni?kog pona?anja djeteta (Kereste?, 2001.)

14 Nastavak

Nastavak

.....

Primarna prevencija Osvje??ivanje va?nosti razvoja emocionalne samoregulacije i uloge obitelji: dr?anjem psiho-edukacija za roditelje organiziranjem psiholo?ke pomo?i i potpore majkama putem posjeta u domu, grupnih sastanaka, telefonske potpore odr?avanjem stalnih kontakata i savjetovanja majki sa psiholo?kom slu?bom u primarnoj zdravstvenoj za?titi i slu?bom socijalne za?tite, s posebnom brigom upu?enom na znakove op?eg ozra?ja neprihva?anja djeteta i nerazumijevanja ?tetnosti tjelesnog ka?njavanja i grubog odno?enja Sekundarna prevencija Nadzor socijalne slu?be nad obiteljskim emocionalnim ozra?jem u rizi?nim obiteljima radi uspostavljanja primjerenih oblika pomo?i (savjetovanje, razgovori, mogu?nost pomo?i u vremenu i materijalnim sredstvima, uklju?ivanje obitelji u ?iru zajednicu) Tercijarna prevencija Stalno preispitivanje i uskla?ivanje obiteljske legislative s najnovijim spoznajama znanosti, ?to se odnosi na odstranjivanje djeteta iz nepovoljnih obiteljskih okolnosti, uvjete posvajanja i skrbni?tva, dodjeljivanje djeteta jednom od roditelja prilikom rastave i privremenog izdvajanja djeteta iz obitelji.

15 Sveobuhvatne preventivne intervencije

Sveobuhvatne preventivne intervencije

Definiraju se kao slo?en skup aktivnosti usmjerenih prema: razvoju osobnih i psiho-socijalnih kompetencija djece, mladih i odraslih te promjenama u socijalnim i drugim sustavima zajednica kako bi bolje odgovarali potrebama ljudi op?enito Temelje se na: vi?e ?imbenika (rizika, posebnih potreba i za?tite) vi?e sustava (s kojima je dijete ili mlada osoba u interakciji) vi?e slojeva (od individualne do makro razine)

16 Prikaz sveobuhvatne strategije (Coolbaugh, Hansel, 2000)

Prikaz sveobuhvatne strategije (Coolbaugh, Hansel, 2000)

Rizi?no pona?anje problemi i poreme?aji u pona?anju delinkvencija ozbiljni prijestupi

Prevencija Ciljana populacija: mladi u riziku

Prevencija Ciljana populacija: mladi u riziku

Prevencija Ciljana populacija: mladi u riziku

Stupnjevito djelovanje Ciljana populacija: delinkventni mladi

Stupnjevito djelovanje Ciljana populacija: delinkventni mladi

Stupnjevito djelovanje Ciljana populacija: delinkventni mladi

Programi za sve

Programi za mlade u riziku

Trenutne intervencije

Po?etne sankcije

Ozbiljnije sudske mjere

Osposobljavanje i posttretman

Ciljevi za rehabilitaciju: Uklju?ivanje obitelji Reintegracija u zajednicu Uspjeh u obrazovanju i razvoj vje?tina Razvoj zdrave vr?nja?ke mre?e Razvoj prosociajlnih vrijednosti Izbor zdravih stilova ?ivota

Ciljevi za rehabilitaciju: Uklju?ivanje obitelji Reintegracija u zajednicu Uspjeh u obrazovanju i razvoj vje?tina Razvoj zdrave vr?nja?ke mre?e Razvoj prosociajlnih vrijednosti Izbor zdravih stilova ?ivota

Ciljevi za rehabilitaciju: Uklju?ivanje obitelji Reintegracija u zajednicu Uspjeh u obrazovanju i razvoj vje?tina Razvoj zdrave vr?nja?ke mre?e Razvoj prosociajlnih vrijednosti Izbor zdravih stilova ?ivota

Ciljevi za razvoj mladih: Zdrave i bri?ne obitelji Sigurne zajednice Povezanost sa ?kolom Prosocijalni vr?nja?ki odnosi Osobni razvoj i ?ivotne vje?tine Izbor zdravih stilova ?ivota

Ciljevi za razvoj mladih: Zdrave i bri?ne obitelji Sigurne zajednice Povezanost sa ?kolom Prosocijalni vr?nja?ki odnosi Osobni razvoj i ?ivotne vje?tine Izbor zdravih stilova ?ivota

Ciljevi za razvoj mladih: Zdrave i bri?ne obitelji Sigurne zajednice Povezanost sa ?kolom Prosocijalni vr?nja?ki odnosi Osobni razvoj i ?ivotne vje?tine Izbor zdravih stilova ?ivota

17 Standardi dobre prakse u Hrvatskoj

Standardi dobre prakse u Hrvatskoj

Temeljem razgovora u fokusnim grupama sa stru?njacima razli?itih struka i pozicija provedena je analiza te su dobiveni rezultati koji ukazuju na standarde dobre prakse preventivnih programa u Hrvatskoj:

Standardi prema iskustvu naru?itelja

Standardi prema iskustvu ponuditelja

Obvezatna obilje?ja dobrog programa: Potrebe (obuhvat, relevantnost, podru?je) Ciljevi (teorijska i prakti?na na?ela, uskla?enost s postoje?om praksom) Korisnici Aktivnosti (plan, tro?kovi) Tro?kovi i financiranje Kvaliteta programa Kredibilitet udruge Doprinos ostvarenju nacionalnog programa Inovativnost programa Ispunjavanje kriterija Evaluacija natje?aja Financijska opravdanost programa Supervizija Sudjelovanje volontera u programu

Obvezatna obilje?ja dobrog programa: Aktualnost teme Istra?enost potreba Jasno definirani ciljevi i o?ekivanja Dobro definirana korisni?ka skupina Aktivnosti primjerene dobi i interesima korisnika Sveobuhvatnost i primjenjivost Tim kvalificiranih stru?njaka za izvedbu Sustavnost u provedbi programa Prostor, literatura, tehni?ka opremljenost Nadzor nad izvedbom Evaluacija Osigurana potrebna financijska sredstva Dugoro?ni plan razvoja programa

Po?eljna obilje?ja dobrog programa: Teorijska utemeljenost, dokazana u?inkovitost u primjeni, uklju?enost korisnika u planiranje i ocjenjivanje, uva?avanje resursa djece i obitelji, u?enje vje?tina, programi pomo?i obiteljima u krizi, prilago?enost interesima korisnika, podr?ka lokalne zajednice

Po?eljna obilje?ja dobrog programa: Suradnja s drugim institucijama, fleksibilnost, potpora lokalne zajednice i dr?avnih tijela, plan stru?nog usavr?avanja stru?njaka, supervizija

18 Zajedni

Zajedni

ke odlike obilje?ja u?inkovitih preventivnih programa u podru?ju zlouporabe droga, rizi?nih seksualnih pona?anja, ?kolskog neuspjeha i delinkventnog pona?anja (Benard, 1986.,Nation i sur. 2003., Ajdukovi? i Marohni?, 2011.).

Utemeljenost na teoriji Utemeljenost na spoznajama o pona?anju, u?enju i promjeni pona?anja Opse?ne/sveobuhvatne usluge Razli?ite i vi?estruke metode djelovanja Dovoljna izlo?enost/dostupnost Vremenska primjerenost razvojnim potrebama Usmjerenost na razvoj bliskih odnosa Socio-kulturalna relevantnost Dobro educirano osoblje Evaluacija ishoda

19 A kako to izgleda u praksi

A kako to izgleda u praksi

Primjer Programa prevencije poreme?aja u pona?anju i funkcioniranju djece osnovno?kolske dobi na podru?ju grada Zagreba (Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.)

20 Program prevencije poreme

Program prevencije poreme

aja u pona?anju i funkcioniranju djece osnovno?kolske dobi na podru?ju grada Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.) (primarna prevencija poreme?aja u pona?anju)

Kratkoro?ni ciljevi programa Okupiti zainteresirane voditelje programa Dobiti suglasnost ravnatelja ?kole za provo?enje programa s u?enicima i roditeljima Organizirati susret s razrednicima i stru?nim djelatnicima ?kola s ciljem informiranja Odabrati budu?e korisnike programa (djecu i roditelje) u suradnji sa stru?nim osobljem ?kole prema kriteriju vrste i te?ine rizi?nih ?initelja kojima su izlo?eni Motivacijski susret s roditeljima i dobivanje suglasnosti za sudjelovanje djece u programu Izraditi detaljan raspored sati i aktivnosti za svaku grupu (roditelji i djeca) Osigurati prostoriju za sastanke, edukaciju, superviziju i evaluaciju Educirati zainteresirane voditelje programa Detaljno razraditi radionice za u?enike i roditelje prema specifi?nim potrebama Utvrditi na?in prikupljanja, analize i evaluacije poduzetih aktivnosti Odrediti voditelje radionica Izraditi informativni materijal Organizirati promid?bu putem javnih prezentacija Zapo?eti grupni rad s u?enicima i njihovim roditeljima

21 Program prevencije poreme

Program prevencije poreme

aja u pona?anju i funkcioniranju djece osnovno?kolske dobi na podru?ju grada Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.)

Dugoro?ni ciljevi programa:

U radu s djecom:

U radu s roditeljima:

Otkriti i potaknuti razvoj pozitivnih potencijala djetetove li?nosti Stvoriti okru?je sigurnosti, za?ti?enosti, pripadnosti Pru?iti iskustvo pozitivnog, ugodnog, zabavnog Zaustaviti negativno a ja?ati pozitivno pona?anje i percipiranje sebe i okoline Razvijati i ja?ati komunikacijske i socijalne vje?tine Odgajati djecu za zdrav ?ivot i socijalno po?eljan na?in zadovoljavanja svojih potreba Prevencija razli?itih oblika rizi?nog pona?anja djece

Podizanje razine roditeljske kompetencije Edukacija roditelja o va?nosti i na?inu ostvarenja kvalitetne komunikacije u obitelji Uspostavljanje i poticanje kvalitetnijih me?uodnosa unutar obitelji (uva?avanje, po?tivanje, tolerancija, iskrenost i razumijevanje) Neutraliziranje ?imbenika rizika u obiteljima Senzibilizacija roditelja za prepoznavanje potreba djeteta i njegovih pozitivnih potencijala Poticanje roditelja na stvaranje mre?e podr?ke me?u njima Razvijanje trajne suradnje izme?u roditelja i stru?njaka

22 Program prevencije poreme

Program prevencije poreme

aja u pona?anju i funkcioniranju djece osnovno?kolske dobi na podru?ju grada Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.)

Vremenski raspored provo?enja Pripremna faza (selekcija korisnika, odabir voditelja, edukacija, senzibilizacija ?kole i roditelja i pristanak roditelja) Faza provedbe programa (u trajanju od 10 mjeseci) Rad s grupama djece u osnovnim ?kolama (2 sata tjedno uz dodatne izvangrupne aktivnosti najmanje jednom mjese?no) Rad s grupama roditelja (svaki tjedan u trajanju od dva sata) Zavr?etak rada (primije?en napredak)

23 Program prevencije poreme

Program prevencije poreme

aja u pona?anju i funkcioniranju djece osnovno?kolske dobi na podru?ju grada Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.)

Provedba programa Sudjelovali su ?lanovi udruge Poticaj i njihovi suradnici Voditelji - motivirani, prethodno iskustvo, potrebna kvalifikacija za rad s djecom i mladima i njihovim roditeljima, dodatno educirani za provo?enje programa (u suradnji sa Studijskim centrom socijalnog rada) Kori?ten je autenti?an pristup verificiran i evaluiran te prihva?en od strane UNICEF-a, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Zavoda za ?kolstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i ?porta poznat pod nazivom Male kreativne socijalizacijske skupine (grupni model rada u malim vr?nja?kim skupinama) Program se provodio u ?kolama izvan redovnog plana i programa rada ?kola Rad s vr?nja?kom skupinom (individualni i grupni) u svrhu ja?anja individualnosti, stvaranja i ja?anja bazi?ne sigurnosti, pozitivne slike o sebi, samopouzdanja, neovisnosti, prilago?enosti, prepoznavanja i do?ivljaja vlastite uspje?nosti, sre?e s drugim umjesto na ra?un drugog Osvje?tavanje djeci putove postizanja bio-psiho-socijalne ravnote?e u svrhu prevencije poreme?aja u pona?anju

24 Program prevencije poreme

Program prevencije poreme

aja u pona?anju i funkcioniranju djece osnovno?kolske dobi na podru?ju grada Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.)

Rad s djecom Skupine djece od 10-12 ?lanova okupljaju se jednom tjedno po dva sata Svaka skupina ima dva voditelja (rade s djecom i prate svako dijete u svim aktivnostima grupe kako bi mogli identificirati probleme ali i potaknuti razvoj zdravih snaga u djetetu) Grupne aktivnosti - razli?ite radionice tematski i sadr?ajno prilago?ene dobi i aktualnim problemima djece (razli?ite interakcijske igre za me?usobno upoznavanje, razvoj bazi?ne sigurnosti, pozitivne slike o sebi, poticanje kreativnosti, senzibilnosti, kooperativnosti u grupi, razvoj asertivnosti i otkrivanje i utvr?ivanje osobnih kvaliteta i potvr?ivanje pozitivnih oblika pona?anja, igre za poticanje grupne dinamike, sportske igre.... Jednom mjese?no grupni izlet u prirodu, posjet kazali?tu, zoolo?kom vrtu... Svaka skupina postaje dobra obitelj za svakog ?lana, u njoj se djeca pronalaze i dobiju poruke i sadr?aje koje su izostali u primarnoj obitelji Karitativna komponenta: izrada poklona za bolesnu djecu, umirovljenike

25 Program prevencije poreme

Program prevencije poreme

aja u pona?anju i funkcioniranju djece osnovno?kolske dobi na podru?ju grada Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.)

Rad s roditeljima Provodi se zajedno sa stru?nim osobljem ?kole paralelno uz rad s djecom Susreti s roditeljima u zasebnom terminu jednom tjedno po dva sata bez prisustva djece (cilj je senzibilizirati roditelje i stru?ne djelatnike za neuo?ene i zanemarene potrebe, resurse i pozitivne kapacitete djece) Zajedni?ki analiziraju nedoumice, dvojbe i probleme, rade na dobroj komunikaciji me?u partnerima i u obitelji (prevenciji neprihvatljivog pona?anja), socijalnih vje?tina, ja?anju kvalitetnog partnerstva i odgovornog roditeljstva Radionice namijenjene boljem razumijevanju potreba djece, razvijanju komunikacijskih vje?tina, izgradnji kvalitetnijeg odnosa s djecom te rje?avanju razli?itih odgojnih problema Voditelji su stru?njaci posebno educirani za vo?enje Malih kreativnih socijalizacijskih skupina kojima je omogu?ena kontinuirana supervizija

26 Program prevencije poreme

Program prevencije poreme

aja u pona?anju i funkcioniranju djece osnovno?kolske dobi na podru?ju grada Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.)

Supervizija Provodi se na dva na?ina: u malim skupinama najvi?e 5-6 voditelja i individualno Jedanput mjese?no u trajanju od tri sata Voditelji grupa imaju mogu?nost uz stru?no vo?enje kvalificiranog supervizora zajedni?ki u?iti kako prevladati eventualne probleme u provedbi programa, me?usobno razmjenjivati iskustva u radu te sadr?ajno oboga?ivati program Individualni rad organizira se prema potrebi barem dva sata tjedno

27 Program prevencije poreme

Program prevencije poreme

aja u pona?anju i funkcioniranju djece osnovno?kolske dobi na podru?ju grada Zagreba Franji?, Lada i Vla?i?, 2006/7.)

Evaluacija Provo?ena je kontinuirano za svaki susret grupe djece i roditelja Voditelji grupe prate na individualnoj i grupnoj razini sudjelovanje svakog djeteta kao i roditelja te upisuju zapa?anja u dnevnik rada za svaki susret posebno Kvantitativna evaluacija za svakog ?lana grupe i svaki grupni susret kojom se na skali Likertovog tipa od 10 stupnjeva procjenjuje sudjelovanje svakog ?lana tijekom grupnih aktivnosti prema slijede?im kriterijima: konstruktivnost, kooperativnost, zadovoljstvo susretom, kvaliteta rada grupe u cjelini, kvaliteta rada voditelja Finalna evaluacija

28 Jeste li u osnovnoj

Jeste li u osnovnoj

koli ili u srednjoj ?koli bili kada uklju?eni u kakav program ili radionice kojima se nastojalo prevenirati probleme, poreme?aje u pona?anju djece i mladih? Ili ste mo?da kao voditelji ili suvoditelji sudjelovali u provedbi nekog preventivnog programa? Kakvo je va?e iskustvo temeljem tog sudjelovanja?

29 Literatura

Literatura

Ajdukovi?, M., Marohni?, S. (2011). Smjernice za planiranje, provedbu i evaluaciju prevencijskih i tretmanskih programa za?tite djece od nasilja. Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i me?ugeneracijske solidarnosti. Ba?i?, J., Feri?, M. i Knan?eli?, V. (2001). Od primarne prevencije do ranih intervencija. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveu?ili?ta u Zagrebu. Standardi programa prevencije poreme?aja u pona?anju djece i mladih (2003). Zagreb: Dr?avni zavod za za?titu obitelji, materinstva i mlade?i, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poreme?aja u pona?anju djece i mladih. Ba?i?, J., Feri? ?lehan, M. i Kran?eli? Tavra, V. (2007). Zajednice koje brinu. Model prevencije poreme?aja u pona?anju: Strategijska promi?ljanja, resursi i programi prevencije u Istarskoj ?upaniji. Pula-Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveu?ili?ta u Zagrebu i Centar za prevencijska istra?ivanja. Franji?, H., Lada, J. i Vla?i?. V. (2006.) Program prevencije poreme?aja u pona?anju i funkcioniranju djece osnovno?kolske dobi na podru?ju grada Zagreba. U: Prevencija poreme?aja u pona?anju stanje i perspektive. Zagreb: Grad Zagreb, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poreme?aja u pona?anju djece i mladih. Gali?, R. i Koren Mrazovi?, M. (2009). Prevencija poreme?aja u pona?anju stanje i perspektive. Zagreb: Grad Zagreb, Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poreme?aja u pona?anju djece i mladih.

KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM
http://900igr.net/prezentacija/anglijskij-jazyk/koncepcija-prevencije-drutveno-neprihvatljivog-ponaanja-u-radu-s-obiteljima-i-djecom-pod-rizikom-122155.html
c

29
900igr.net > > > KONCEPCIJA PREVENCIJE DRU?TVENO NEPRIHVATLJIVOG PONA?ANJA U RADU S OBITELJIMA I DJECOM POD RIZIKOM